Poslovne vesti - Hrvatska

Vanjski dug do ožujka 46,6 milijardi eura

Vanjski dug na kraju veljače iznosio je 46,6 milijardi eura, čime je zabilježen skok od milijardu eura u odnosu na posljednje podatke koje je Hrvatska narodna banka objavila u siječnju.

Treba napomenuti da je na krajnji rezultat zasigurno utjecala revizija podataka od 2005. pa do veljače, pri kojoj se u vanjski dug uključilo i ulaganje stranih državljana u vrijednosne papire hrvatskih izdavatelja izdane na domaćem tržištu.

Iako je vanjski dug porastao, odnos prema BDP-u se popravlja. Ako se ostvari konzervativna prognoza rasta od 1,4 posto BDP-a u 2011., odnosno 47,85 milijardi eura, udio vanjskog duga u BDP-u pao bi za oko 3 posto. Ipak, valja napomenuti da je već u veljači dug premašio očekivanja analitičara, koji su za kraj godine predvidjeli bruto inozemni dug od 46,1 milijardu eura.

Uspoređujući ukupna zaduženja Hrvatske u inozemstvu na godišnjoj razini, u veljači je zabilježen rast od 5,5 posto, a u prva dva mjeseca godine gospodarstvo, država i banke zadužili su se za 640,8 milijuna eura. Iako se država često proziva kao glavni generator rasta vanjskog duga, statistika pokazuje da su najveći krivci zapravo trgovačka društva. Tvrtke su stvorile vanjski dug od 21,8 milijardi eura, što je 47 posto duga, ali u tu se grupu ubrajaju i javne tvrtke, koje su nastavile snažno zaduživanje i u 2011. Pri tom se bilježi i rast zaduženja privatnih tvrtki, pa je ukupni dug narastao 1,4 posto do kraja godine. U statistiku vanjskog duga uračunavaju se i izravne strane investicije, koje su u veljači iznosile 15,7 posto, odnosno oko sedam milijardi eura.

Kako se država nije zaduživala u prva dva mjeseca, tako je njezin ukupni vanjski dug u veljači manji od izravnih stranih investicija. Pao je na 6,5 milijardi eura prije svega zahvaljujući jačanju eura prema dolaru. Ipak, u ove podatke nije uključena američka obveznica, koju je država izdala u ožujku u ukupnom iznosu od 1,08 milijardi eura. Ta je obveznica isplaćena zaduženjem na domaćem tržištu. Podsjetimo, kod domaćih banaka podignuti su kratkoročni krediti kako bi se pokrilo 750 milijuna eura obveznice i 50,6 milijuna eura pripadajućih kamata. Međutim, to nije kraj zaduženjima države, koja će do kraja lipnja na europskom tržištu izdati euroobveznicu. Iako nije potvrđen iznos izdanja, na tržištu se govori o plasmanu milijarde eura.

Ipak, na rast vanjskog duga najviše će utjecati kreditna aktivnost domaćih banaka. Unatoč visokoj likvidnosti domaćeg sustava, banke koje kapital nabavljaju u inozemstvu trenutačno sudjeluju s 10,8 milijardi eura u ukupnom inozemnom dugu, a ako se poveća potražnja za kreditima, upravo bi ti subjekti mogli najviše utjecati na statistiku do kraja godine.